Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, nažalost i u Hrvatskoj pa čine velik javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da godišnje u svijetu od srčanožilnih bolesti umire oko 17,5 milijuna ljudi, a do 2030. godine ta bi brojka mogla porasti i do 23 milijuna ljudi. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine od posljedica srčanožilnih bolesti u RH umrlo je nešto više od 23 000 osoba, odnosno 45 posto ukupno umrlih. Među vodećim uzrocima bili su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti.

Imajući u vidu starenje stanovništva, današnji sjedilački stil života, socioekonomske prilike i prisutnost višestrukih čimbenika rizika (debljina, pušenje, šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi), za očekivati je, da će udio osoba oboljelih od srčanožilnih bolesti u budućnosti biti sve veći ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije.

Kardiološki pregled – pregled je subspecijalista koji na osnovi anamneze, kliničkoga pregleda, EKG-a i drugih ciljanih dijagnostičkih pretraga postavlja dijagnozu kardiovaskularne bolesti i propisuje terapiju.

Pregled kardiologa potreban je ukoliko osjećate subjektivne tegobe poput boli u prsima, zaduhe u mirovanju ili kod napora, intoleranciju napora, ubrzan ili nepravilan rad srca, povišen ili sniženi krvni tlak, omaglice ili nesvjestice.
Kardiološki pregled također je potreban i kod auskultatornog nalaza šuma na srcu, abnormalnog EKG nalaza te potrebitih kardioloških kontrola kod već ranije dijagnosticiranih bolesti srca.

Nakon prvoga pregleda i EKG-a ordiniramo panel laboratorijskih nalaza kako bismo utvrdili ili isključili postojanje drugih bolesti koje mogu biti uzrok simptoma (npr. anemija, bolesti štitnjače itd.), procijenili kardiovaskularni rizik i krojili odluke o liječenju pacijenta. Nakon laboratorijskih nalaza ordiniraju se slikovne i druge neinvazivne pretrage – rentgenogram srca i pluća, transtorakalni (TTE) ili transezofagusni (TEE) ultrazvuk srca, stres-ehokardiografija, kontrastni ultrazvuk srca, 3D/4D ultrazvuk srca, ergometrija (test opterećenja na pokretnom tepihu), tilt-table test, holter EKG, kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT ili „holter tlaka“), scintigrafija miokarda u mirovanju ili u opterećenju, CT koronarografija, CT angiografija aorte, CT kardiografija, magnetska rezonanca srca.

Prema indikaciji ordiniramo i invazivne pretrage ili zahvate poput koronarne angiografije s lijevostranom kateterizacijom srca, elektrofiziološke studije, ugradnje trajnog elektrostimulatora srca, desnostrane kateterizacije srca, ugradnje loop-recodera i drugih.

Prvi kardiološki pregled bolesnika u našoj Poliklinici traje do 30 minuta. Za isti je potrebno pripremiti svu postojeću medicinsku dokumentaciju i popis trenutne terapije (imena i doze lijekova) kako bi liječnik mogao sveobuhvatno pristupiti obradi i liječenju. Vremenski interval za kontrolu ovisi o prethodnim ili novootkrivenim bolestima te se individualno dogovara za svakoga pacijenta, a pacijenti s težim kroničnim bolestima srca (npr. koronarna bolest, srčano popuštanje, fibrilacija atrija itd.) trebali bi doći na redovan kontrolni pregled barem jednom godišnje.